Na ulazu u Šipovo, sa desne strane ceste, odnedavno stoji nova džamija. Bez imena. U ogradi s kuæom za imama i šadrvanom, na mjestu gdje je u ratu zapaljena i do temelja srušena stara džamija, 17. jula sveèano je otvorena nova. Na zidu je spomen-ploèa na kojoj piše da je zdanje dao napraviti plemeniti Asim Hamidoviæ.
Asima Hamidoviæa, roðenog u Sarajevu, porijeklom iz Šipova, do rata stanovnika Banje Luke, a od 1992. graðanina Ljubljane, našli smo u direktorskoj fotelji modne konfekcije \”Telma\” u glavnom gradu Slovenije. On je vlasnik ove, kao i istoimene firme u Sarajevu.
Kaže da je džamiju darovao napaæenom bošnjaèkom narodu Šipova.
– Od dvije hiljade predratnih Bošnjaka, u Šipovu ih danas živi oko 650. Džamija æe njima i nama pomoæi da se èvršæe vežemo za rodnu grudu – smatra Hamidoviæ. Otvorenje džamije bilo je velièanstveno slavlje za povratnike. Prisustvovao je i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceriæ sa saradnicima. Hamidoviæ ima samo rijeèi hvale za naèelnika opæine Šipovo Milorada Èirka i njegovog zamjenika Radeta Tešiæa, koji su najviše pomogli u dobivanju dokumenata za gradnju. (Avaz M. PLIVÈIÆ)
Isječak iz novina (Dnevni Avaz, 10.11.2005.)
Asima Hamidoviæa, roðenog u Sarajevu, porijeklom iz Šipova, do rata stanovnika Banje Luke, a od 1992. graðanina Ljubljane, našli smo u direktorskoj fotelji modne konfekcije \”Telma\” u glavnom gradu Slovenije. On je vlasnik ove, kao i istoimene firme u Sarajevu.
Kaže da je džamiju darovao napaæenom bošnjaèkom narodu Šipova.
– Od dvije hiljade predratnih Bošnjaka, u Šipovu ih danas živi oko 650. Džamija æe njima i nama pomoæi da se èvršæe vežemo za rodnu grudu – smatra Hamidoviæ. Otvorenje džamije bilo je velièanstveno slavlje za povratnike. Prisustvovao je i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceriæ sa saradnicima. Hamidoviæ ima samo rijeèi hvale za naèelnika opæine Šipovo Milorada Èirka i njegovog zamjenika Radeta Tešiæa, koji su najviše pomogli u dobivanju dokumenata za gradnju. (Avaz M. PLIVÈIÆ)
Isječak iz novina (Dnevni Avaz, 10.11.2005.)